Kako se snaći u godinama koje se približavaju ili koje su 55+, je tema koja me već izvjesno vrijeme zaokuplja. Ne slučajno jer stigle su i te godine , i često se nađem pred izazovima kad stanem i ne toleriram izazov godina u kojem jesam, netoleriram svoje slabosti, hoću više i onda se nađem pred hrpu ograničenja. Ili…. scenarij bude potpuno drukčiji, toliko je fantastičnih jednostavnih rješenja koje su ispred mene, a ja stojim ukopana. Vrijeme prolazi i bez obzira koliko tih godina skupili (kažu službeno 65) označava novu životnu fazu.
Djeca su odrasla, karijera se možda bliži završnici, treba biti svjestan da iskustvo i mudrost postaju najveći saveznici. Mnogi će reći da treba misliti na vrijeme, a to kad je „na vrijeme“ imamo nekih drugih izazova koji nam nameće moderan način života i ono što je vrijedilo tada „živjeti u sadašnjem trenutku“ upravo sada je važno svjesno oblikovati način života kako bi u godinama koje dolaze bile kvalitetne, ispunjene i zdrave.Sklona sam onim rješenjima koje u svojoj knjizi „ Paradoks dugovječnosti“ (preporučujem) renomirani kardiolog i kirurg dr Steven R.Gundry ističe, da starenje ne mora nužno značiti i kopnjenje i da nikada nije prekasno za promjenu životnih navika. Vjerojatno će se mnogi naći pred zidom ograničenja koje su posljedica načina života koji smo vodili desetljećima, istrošeni životnim borbama koje su nas istrošili bilo mentalno, emotivno ili vrlo često kao posljedica svih tih borbi i zdrastvenih tegoba.
Zbog toga, ako se pitamo kako se suprostaviti ograničenjiama, onda na sam vrh liste ŠTO TREBAMO, onda je proaktivno brinuti o zdravlju. Treba djelovati prije nego što se problemi pojave ranije. Ono što smanjuje rizik od kroničnih bolesti i depresije, potrebno je kretati se svaki dan. Ono što možemo učiniti za sebe za početak mjenjati rutinu i odlučiti se na hodanje, lagano planinarenje ili raditi vježbe za jačanje snage koji održavaju kosti, mišiće. Moja dugogodišnja aktivost koja mi život čini kvalitetnijim i miluje dušu i tijelo, je Yoga, uz mnoge dobrobiti bitno utječe na mentalnu održivost, te utječe na održavanje ravnoteže. Jedan od najvećih neprijatelja mentalnog zdravlja u starijoj dobi je i usamljenost. Održavanje kontakata sa prijateljima, posebno prisjetiti se onih koje nismo dugo vidjeli, pozvati ih na partiju remija, nasmijati se, i podjeliti po koju priču iz prošlosti. Uvijek veseli! Obitelj je utočište koje uvijek drži u dobroj formi, bilo da se radi o starijim roditeljima koji je potrebna pomoć ili našoj djeci kojima treba uskočiti sa njihovom djecom/našim unucima. Igra i učenje definitivno je dobitna kombinacija za sve aktere u tom druženju. Ako još postoji vremena i volje za popunjavanje prostora u borbi protiva samoće onda su to učlanjivanje u razne klubove, volonterske grupe ili tečajeve.
Iako nekad imamo osjećaj da nam mozak vrije kao express lonac, mozak voli izazove. Moj prijatelj je u svojoj 65 godini odlučio naučiti stvirati klavir iako nije znao niti jednu notu, za 3 mjeseca je svirao Fur Ellise. Ples je jedan od najboljih načina kako angažirati i tijelo i um. Često se tu pojavljuje jedan problem, koji to ustvari i nije. Većinom inicijative za ples dolaze od ženskog dijela populacije, dok uz sve dobrobiti teško je motivirati većinu muškog dijela populacije. No, za sve zainteresirane dame informacija hvale vrijedna da postoji veliki broj tečajeva gdje žene mogu u grupi plesati razne plesove! Digitalna pismenost je već sveprisutna i među starijom populacijom. Daljnja usavršavanja i stjecanje novih znanja su na raspolaganju svim generacijama. Informiranje i edukacija je nužna jer pomažu očuvanju kognitivnih funkcija.
Financijska stabilnost daje slobodu i mir, u ovoj dobi sveprisutn je strah od manjka financijskih sredstava. Potrebno je dobro uskladiti mirovine i raspoloživa sredstva sa troškovima. Eventualno, razmotriti i mogućnosti dodatnih prihoda.
Ne treba zaboraviti i na ono što smo godinama odgađali i govorili: E kad ja budem otišla/o u mirovinu, onda ću ja ….putovati, pisati, vrtlariti,kuhati.
I eto, treba shvatiti i prisjetiti se svih tih želja za koje nismo imali vremena i razveseliti sebe ne sa onim što se mora, nego sa onim što istinski želimo.
Kada ulazimo u novu životnu fazu potrebno je vrlo trezveno pristupiti i onome ŠTO NE TREBAMO.
Naravno, zdrastvene tegobe ne treba zanemarivati, odlazak na vrijeme liječnicima znače i bolje ishode liječenja. Također je bitno ostati prisutan u društvu, samoća i izoliranost je često uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja. Povlačenje iz društva ubrzava osjećaj starosti i može pogoršati mentalno zdravlje. Aktivno održavanje kontakata je nužno. Sve te situacije koje proizlaze iz pogoršanog mentalnog zdravlja vode ka prepuštanju lošim navikama , bilo da se radi o pijenju alkohola, pušenju ili nezdravoj prehrani. Sve to vodi ka zanemarivanju mentalnog zdravlja, gdje osjećaj besmisla vodi prema anksioznosti i tuzi. Postoji načini koji u takvim slučajevima mogu pomoći u vraćanju samopouzdanja. Ne treba odustajati od novih stvari, promjene su moguće u svakodnevnom životu i nisu samo teme Hollywoodskih filmova.
Konačno da bi se upustili u avanturu discipliniranja sebe i osvjestili ŠTO TREBAMO , A ŠTO NE TREBAMO ČINITI u godinama koje slijede trebamo pozvati sami sebe na čašicu razgovora, šalicu kave, i dogovoriti se kako postići ravnotežu-brinuti o tijelu i umu, njegovati odnose, učiti i biti otvoren za nove izazove, a pritom izbjegavati navike i obrasce koji troše energiju i zdravlje.
Autor: Vesna Trnokop
